Današnji pametno povezani korisnik živi u svijetu na zahtjev i razumije da je sigurnost daleko više od same antivirusne zaštite. Kibernetički kriminalci ne vrebaju samo u najskrovitijem kutku interneta, nego i u kafićima u vašem susjedstvu. No iako se ti zlonamjerni likovi razvijaju, napredujemo i mi. Od glavnih funkcija antivirusne zaštite do zaštite na mreži i kada ste u pokretu osobni VPN, dat ćemo vam alate kako biste se uspješno suprotstavili ovim potencijalnim kibernetičkim kriminalcima i potpuno sigurno kročili vašim digitalnim svijetom.
Potičemo vas da budete informirani i stoga preuzmite McAfee. S vama smo.
Lažan antivirusni softver jedna je od današnjih najčešćih prijetnji na internetu. Prikriven kao uobičajeni antivirusni softver, lažni antivirusni softver zapravo je zlonamjerni softver koji iznuđuje novac od vas kako bi “popravio” vaše računalo. Često takav novi “antivirusni” program onemogućuje sigurnosni softver koji već imate i tako vas izlaže stvarnim prijetnjama.
Ovi ilegalni programi pokušavaju vas dohvatiti dok pregledavate Internet prikazivanjem skočnog prozora s upozorenjem da je vaše računalo možda zaraženo virusom i da trebate preuzeti (lažni) sigurnosni softver da bi se riješio problem. Ova vrsta softvera često se naziva “softver za zatrašivanje” jer skočni prozori sadrže poruke kao što su “Imate virus,” kako bi vas navukao na to d kliknete.
Većina nas odmah se želi riješiti mogućih problema, a upravo to uspješno znaju iskoristiti pokvareni kriminalci koji kreiraju lažne antivirusne softvere. Kada pristanete na kupnju, kibernetički kriminalci dolaze u posjed podataka o vašoj kreditnoj kartici i drugih osobnih informacija, a vi osim zlonamjernog softvera nećete dobiti ništa zauzvrat.
Kako možete znati da ste hakirani
Ovisno o tipu infekcije, vaš uređaj može početi raditi na razne čudne načine. Primjerice:
U svim tim slučajevima postoji velika vjerojatnost da ste hakirani. Loša vijest je ta da hakeri sada raspolažu mnoštvom načina da se provuku u vaš uređaj bez ikakvog kontakta.
Pristupom vašem računalu hakeri bi mogli dohvatiti vaše lozinke i pristupati vašim računima. Primjerice, prevarant bi se mogao prijaviti na vaše račune, napadati vaše kontakte s ciljem da ukrade vaš identitet, dodaje nove mobilne linije ili čak zatraži kreditne kartice. Stoga je važno da možete prepoznati kada bude hakirano vaše računalo ili telefon, posebno jer neki znakovi mogu biti lukavi.
Dobra vijest je ta da se mnogi ti napadi mogu izbjeći s jakim sigurnosnim softverom koji je integriran u taj uređaj kako bi otkrio i uklonio ove prijetnje prije napada bilo da se radi o Windows PC, Mac, iOS ili Android uređaju.
O računalnim virusima
Računalni virus je kod koji pri izvršavanju ulazi u računalo i samostalno se umnožava. Virusi koji su napravljeni da ugroze računalo svrstani su među zlonamjerne softvere. Prijevarni ciljevi različitih tipova zlonamjernog softvera imaju veliki raspon, uključujući između ostalih:
Pregledavajte koristeći McAfee antivirusni program
McAfee antivirusni program nudi mnoštvo načina pregledavanja prijetnji. Pregledavanje u stvarnom vremenu, kada se uključi, pregledava datoteke kod svakog pristupanja što pomaže u zaštiti vašeg računala dok ga koristite, zadržavajući minimalnu potrošnju resursa. Pregledavanje na zahtjev pruža prilagodljivost za temeljito ili selektivno pregledavanje. Možete pristupiti ovim pregledavanjima unutar samog proizvoda (preko značajke Brzi pregled ili Puni pregled) ili desnim klikom na datoteku/mapu za pregledavanje specifičnih stavki.
Koraci za početak rada
Pregledavanje u stvarnom vremenu (kod pristupa) - Datoteke se pregledavaju kod svakog pristupanja
Pregledavanje na zahtjev - Trenutno pokrenite pregled vaših diskova i mapa
Planirano pregledavanje - Konfigurirajte pregledavanja na zahtjev da biste ih pokrenuli u određeno vrijeme ili redovito
Često postavljana pitanja
Internetska sigurnost sastoji se od mnogih sigurnosnih taktika za zaštitu aktivnosti i transakcija koje se vode na internetskoj mreži. Te taktike namijenjene su zaštiti korisnika od prijetnji kao što je hakiranje sustava računala, adresa e-pošte ili internetskih stranica, zlonamjerni softver koji može zaraziti i nasljedno oštetiti sustave i krađa identiteta preko hakera koji kradu osobne podatke, primjerice informacije o bankovnom računu i brojeve kreditnih kartica. Internetska sigurnost je specifičan aspekt širih koncepta, npr. kibernetičke i računalne sigurnosti, usredotočene na specifične prijetnje i slabe točke pristupa mreži i uporabi interneta.
U današnjem digitalnom okruženju naše mnoge aktivnosti oslanjaju se na internet. Razni oblici komunikacije, zabave, financijske usluge i poslovni zadaci obavljaju se na mreži. To znači da se mnoštvo osobnih i povjerljivih informacija neprekidno dijeli preko interneta i dodatno u oblaku. Internet je uglavnom privatan i siguran, no može postati i nesiguran kanal za razmjenu informacija. S visokim rizikom neovlaštenog pristupa hakera i kibernetičkih kriminalaca, internetska sigurnost je najveći prioritet za pojedince i tvrtke.
Zlonamjeran softver je pojam za bilo koju vrstu zlonamjernog softvera, neovisno o načinu rada, namjeri ili načinu distribucije. Virus je specifičan tip zlonamjernog softvera koji se samostalno umnožava umetanjem svojega koda u druge programe.
Zlonamjerni program Fileless vrsta je zlonamjernog softvera koji koristi legalne programe za inficiranje računala. Ne oslanja se na datoteke i ne ostavlja trag, što ga čini izazovnim za otkrivanje i uklanjanje. Suvremeni neprijatelji poznaju strategije koje organizacije koriste u pokušaju blokiranja njihovih napada te stoga kreiraju sve sofisticiranije, ciljane zlonamjerne softvere da bi savladali obrane. To je utrka s vremenom jer su najučinkovitije tehnike hakiranja obično one najnovije. Zlonamjeran softver Fileless bio je učinkovit u napadima na sve osim na najsofisticiranija sigurnosna rješenja.
Ucjenjivački softver je vrsta zlonamjernog softvera koji zahvaća uređaj kako bi šifrirao njegove podatke i zaključao ga kako bi ga se moglo osloboditi samo ako vlasnik uređaja plati kibernetičkom kriminalcu otkupninu, koja se obično traži u Bitcoinima. Može spriječiti vaše korištenje vašeg računala ili mobilnog uređaja, otvaranje datoteka ili pokretanje određenih aplikacija. Ili bi mogao zaključati osobne podatke poput fotografija, dokumenata i videozapisa te ih držati kao taoce dok ne platite.
Softverom za zastrašivanje plaše nas da su naša računala ili pametni telefoni zaraženi zlonamjernim softverom kako bi nas uvjerili da kupimo lažnu aplikaciju. Programi i neetičke oglašivačke prakse koje hakeri koriste za zastrašivanje korisnika kako bi kupovali ilegalne aplikacije nazivaju se softveri za zastrašivanje.
U uobičajenoj prijevari koja koristi softver za zastrašivanje mogli biste vidjeti upozoravajuću skočnu poruku prilikom pregledavanja interneta sa sadržajem: “Upozorenje: vaše računalo je zaraženo virusom” ili “Imate virus!” Ove poruke biste obično vidjeli ako biste nehotično kliknuli na opasan oglasni baner, poveznicu ili ako biste posjetili sumnjivu internetsku stranicu. Kibernetički kriminalci nadaju se da ćete kliknuti na poveznicu u skočnoj poruci kako biste “pokrenuli besplatno skeniranje” i zatim kupili njihov lažni antivirusni softver kako biste se riješili nepostojećih problema.
Otmica preglednika je kada se promijene postavke vašeg internetskog preglednika (npr. Chrome, FireFox, Internet Explorer). Vaša zadana početna stranica ili stranica pretraživanja možda je promijenjena ili biste mogli primiti vidjeti skočne oglase koji se pojave računalu. To radi zlonamjeran softver koji se naziva i „otmičar“. Otmičar preglednika obično se instalira kao dio besplatnog softvera, no može biti instaliran na vašem računalu i kada kliknete na privitak u e-pošti, posjetite zaraženu stranicu (poznatu i kao usputno preuzimanje) ili preuzimate nešto sa stranice za dijeljenje datoteke.
Kada se dogodi otmica vašeg preglednika, kibernetički kriminalac može učiniti veliku štetu. Program može promijeniti vašu početnu stranicu u zlonamjernu internetsku stranicu, srušiti vaš preglednik ili instalirati špijunski softver. Otmičari preglednika ometaju vaše pregledavanje interneta.
Trojanski konj (ili Trojanac) jedan je od najčešćih i najopasnijih vrsta prijetnji koje mogu zaraziti vaše računalo ili mobilni uređaj. Trojanci se obično skrivaju kao bezopasni ili korisni softver koji preuzmete s interneta, no zapravo nose zlonamjeran kod namijenjen da nanese štetu (zbog toga je stekao takav naziv).
Postoje razne vrste Trojanaca, od koji mnogi mogu pokrenuti sofisticirane i inteligentne napade. neki tipovi koje treba imati na umu su Trojanci koji kradu lozinke, trojanci za pristup na daljinu, destruktivni Trojanci i ubojice antivirusnih programa.
Trojanac može imati jednu ili više primjena i zbog toga mogu biti jako opasni. Također je važno imati na umu da za razliku od virusa, Trojanci se samostalno ne umnožavaju i šire se samo kada ih korisnici nehotično preuzmu, obično iz privitka e-pošte ili kod posjećivanja zaražene internetske stranice.
Riječ „pharming“ je složenica od riječi „phishing“ i „farming“. „Phishing“ (krađa identiteta) je kada haker koristi e-poštu, tekst ili objavu na društvenim medijima kojima od vas traži da navedete svoje osobne i financijske informacije. S druge strane, „pharming“ ne zahtijeva mamac. Umjesto hvatanja korisnika, haker samo postavlja lažnu internetsku stranicu, slično obradi malog komada zemljišta, a korisnici sami i nesvjesno dolaze na njih i tamo im navode svoje informacije.
Kako to funkcionira? Većina hakera koristi metodu koja se naziva trovanje DNS predmemorije. DNS ili sustav naziva domene je usluga za davanje naziva na internetu koja suvisle nazive internetske stranice kojima pristupite (npr. twitter.com) pretvara u nizove brojeva koje čita vaše računalo (npr. 173.58.9.14). Računalo koje vas vodi na internetsku stranicu na koju želite ići. Kod napada s preusmjeravanjem na lažne mrežne stranice na kojima se traže osobni podaci („pharming”), haker zarazi DNS predmemoriju promjenom niza brojeva za različite internetske stranice na one za hakerove lažne stranice. Drugim riječima, čak i ako utipkate ispravnu web-adresu, bit ćete preusmjereni na lažnu internetsku stranicu.
Tada idete na internetsku lokaciju s uvjerenjem da je to normalna stranica i unosite informacije o svojoj kreditnoj kartici ili lozinke. Sada haker ima te informacije i u opasnosti ste od krađe identiteta i financijskog gubitka.
Keylogger (kraće za keystroke logger) je softver koji prati i bilježi pritiske tipki na vašoj tipkovnici, obično na konvertirani način kako ne biste znali da se prati što radite. To se obično radi sa zlonamjernom svrhom prikupljanja vaših podataka o računu, brojeva kreditne kartice, korisničkih imena, lozinki i drugih privatnih podataka.
Typosquatting, poznat i kao otmica URL-a, oblik je Cybersquatting-a (boravak na internetskim stranicama pod tuđim brendom ili autorskim pravima) koji cilja na internetske korisnike koji netočni utipkaju adresu internetske stranice u svoj web-preglednik (npr., “Gooogle.com” umjesto “Google.com”). Kada korisnici naprave takvu tipografsku grešku, mogli bi biti preusmjereni na alternativnu internetsku stranicu u vlasništvu hakera koja je obično dizajnirana za zlonamjerne svrhe.
Botnet je skup povezanih uređaja, ili “botova” (kraći naziv za robote), koji su zaraženi i kojima upravlja zlonamjerni softver. Ti uređaji mogu uključivati vaše računalo, web-kameru ili bilo koji broj povezanih uređaja u vašem domu. Kibernetički kriminalci koji distribuiraju zlonamjerni softver za kreiranje Botneta općenito nastoje koristiti kombiniranu računalnu snagu svih zaraženih uređaja kako bi se pokrenuli daleko veći napadi.
Do sada ste vjerojatno čuli za kriptovalutu, no možda vam nije potpuno jasno o čemu se radi. Jednostavno objašnjeno, kriptovalute su virtualne valute koje imaju stvarnu novčanu vrijednost u današnjem svijetu. One si ograničeni unosi transakcija u istu bazu podataka, ili javni registrator, koji se ne može mijenjati bez ispunjavanja određenih uvjeta. Te transakcije se potvrđuju i dodaju u javni registrator preko miniranja kriptovalute. Mineri kriptovalute pokušavaju zaraditi spajanjem tih transakcija u blokove i rješavanjem složenih matematičkih problema kako bi se natjecali s drugim minerima za kriptovalutu. Iako taj proces miniranja za kriptovalute može biti lukav, zahtijeva velike količine snage računala.
Nažalost, potreba ogromne količine hardvera potiče kibernetičke kriminalce da sudjeluju u kripto-otmici, načinu primjene zlonamjernog softvera za iskorištavanje žrtvinog računala u svrhe miniranja kriptovaluta. Kibernetički kriminalci šire zlonamjerni softver za kripto-otmice preko atraktivnih mobilnih aplikacija, manjkavog softvera i oglasa zaraženih zlonamjernim softverom. Čak mogu izvršiti kripto-otmicu vašeg uređaja tijekom sesije pregledavanja interneta dok istražujete internetsku stranicu koja vam se čini potpuno bezopasna. Kada se uređaj korisnika zarazi, zlonamjerni softver troši energiju CPU-a uređaja, uzrokujući glasan rad ventilatora računala dok zlonamjerni softver minira za kriptovalute u pozadini. Nažalost, simptomi kripto-otmice obično su prilično neupadljivi, a jedan od znakova njegove prisutnosti su slabe performanse uređaja.